POVJESTNI SPOMENICI SLOB. KRALJ. GRADA ZAGREBA PRIESTOLNICE KRALJEVINE DALMATINSKO-HRVATSKO-SLAVONSKE. SABRAO I TROŠKOM TOGA GRADA NA SVIET IZDAO IVAN KR ST. TKALČIĆ. SVEZAK PRVI. (IZPRAVE: 1093 - 1399.) U ZAGREBU. BRZOTISKOM K. ALBRECHTA. 1889. PREDGOVOR. lavno gradsko zastupstvo odlučilo je na predlog gradskoga senatora g. Gjure Deželića, u sjednici od 6. travnja 1883., da se tiskom izdadu sredovječni spomenici slobodnoga kraljevskoga grada Zagreba, priestolnice kraljevine Dalmatinsko-I Irvatsko-Siavonske, spomenici velim, koji, osim dosta obilna broja listinah, obiluju sudbenimi i gruntovnimi zapisnici od te dobe. Taj je posao povjerilo meni, pak evo iznosim na vidik prvi svezak tih spomenikah, koj sadržava izprave od g. 1093-1399. ili dobu od svršetka XI. do svršetka XIV. vieka. Izdavajuć te listine imao sam pred očima grad Zagreb onako, kako je danas spojen u jednu cjelinu; a za doba o kojem govore ovi spomenici bijaše podieljen u dvie sasvim neodvisne oblasti, naime : Gradsku i biskupsko-kaptolsku, prema tomu indi ima ovdje i izpravah, koje se odnose na utemeljenje biskupije u Zagrebu, na imenovanje i izbor njezinih biskupah, na poviest njezine stolne crkve, kao što i na prošlost njezina kaptola, al samo toliko, koliko se njimi razbistruje život i djelovanje crkvene vlasti s jedne, te njezini odnošaji prama gradskoj obćini s druge strane. Osvrtah se jošte i na zagrebačku gradsku susjednu okolicu, kao: Remete, Medvedgrad i Susjedgrad, koliko je njihova prošlost bila u doticaju sa Zagrebom, il koliko se njihovimi spomenici popunjuje poviest grada Zagreba. Sakupljajuć ovu historijsku gradju nisam propustio da pretražim sva moguća vrela, (a koliko ih pretražih, to navodim kod svake izprave); te izdavajuć ih na svietlo, da budu podpuno kritična, sravnjivah uviek tisak s izvornici. Za laglju uporabu tih spomenikah sastavih vrlo obširno kazalo, bez koga bi se knjiga slabo mogla upotriebiti; a pridodah im i kratak uvod, sastavljen na podlozi samih izpravah, a to opet za onaj |